Bijele poklade

BELA NEDELJA - poslednja sedmica zimskog perioda, upravo dok još traju kretanja noćnih demona. Naziv Bela nedelja nastao je, verovatno, u narodnoj prošlosti, kada je bela boja označavala žalost za pokojnicima, koji su, po verovanju, oživljavali i hodali u vreme mrtvog zimskog perioda, pa i tokom Bele nedelje.

Ona se naziva i Zagonetna nedelja, zato što se, prema narodnoj etimologiji, tada mnogo zagonetalo po skupovima. Po svoj prilici, taj naziv je nastao po zagonetnim (mističnim) priredbama: kretale su se tada maskirane povorke ljudi nagaravljenih lica i prerušenih u razna odela ili su se ogrtali životinjskim krznima, usput su zvonili, škljocali klepetušama, galamili, razuzdano se ponašali i sakupljali darove. Učesnici su inkarnacija oživelih pokojnika i predaka, koji su došli iz zagrobnog sveta - običaj koji pripada kultu mrtvih.

Nagaravljeno lice učesnika je oličenje crnih demona, pokojnika koji se pojavljuju prerušeni u razne životinje. Zvonjenjem i galamom objavljivali su dolazak, razuzdanim i nepristojnim ponašanjem prikazivali su demonsku moć, višu od moći koju imaju obični ljudi...

Iz Srp. mitol. rečnika, str. 31.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Stare reci i zaboravljeni izrazi

ЉУБАВНЕ НАРОДНЕ ЛИРСКЕ ПЕСМЕ

Dizanje ili ispijanje u slavu