небески прстен

Spasovdan Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još od prethrišćanskih vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom: “Sveti Spase – spasi duše naše!” Prema starom slovenskom verovanju, gromovnik Perun, tukao je, po verovanju, gromovima i gradom useve, a božanstvo Spas je uz žitni klas u ruci, spasavalo useve od grada. Za Spasovdan kao krsnu slavu klalo se jagnje i spremala se cicvara. Inače, naši stari nisu pili mleko od od Nove godine do Spasovdana, a verovali su da na Spasovdan muškarci ne valja da se briju, žene da se umivaju a deca da se kupaju pa to nisu tog dana ni činili. Na Spasovdan nikako ne valja spavati preko dana da se ne bi dremalo čitave godine. Pre zore, na Spasovdan Krstonoše pohode zapise - osveštana stabla, najčešće hrastove ili neke voćke, mahom divlje kruške. Noseći barjake i krst, narod stiže pod stablo zapisa, kiteći ga vencima cveća i darujući raznim đakon

Postupaonica rtrs.tv Za prve dječije korake u varošima postoji i ovaj običaj, koji je u stvari mala porodična svečanost. Onog dana kada dijete načini prve samostalne korake, majka umijesi veliku pogaču zvanu “postupaonica”... Na toj pogači poreda razne predmete: olovku, metalni novac, minijaturnu torbicu, neke igračke kao konja, auto, pušku itd. Tako iskićena pogača stavi se na nizak stočić, pa u prisustvu manje i veće djece iz kuće i susjedstva pusti se dijete ka pogači. Po onome šta ono izabere, nagađa se njegova sudbina. Pored ovog, postoje još neka narodna vjerovanja i običaji koji opisuju ove velike svečanosti svake porodice. Ko bude volju imao da mu u djece kudrava kosa poraste, treba onoga trenutka po rođenju, da djetetu opere glavu vinom. Da bi se dijete sačuvalo od uroka, garom od crepulje naprave mu krst na čelu. Iz istih razloga babica ga poljubi prije nego što ga pokaže majci. Protiv uroka negdje u djetinju pelenu, ušije se neki stari metalni novac, češanj bi