Ples i Kolo na stećcima

           Danas je kolo izgubilo svoju simboliku koju je imalo još u paganskim vremenima. Ono danas predstavlja isključivo zabavu na narodnim okupljanjima. Prikaz kola na stećcima nije rijedak, doduše vezan je gotovo isključivo za Hercegovinu. Zašto se kolo klesalo na stećcima?

          Nemoguće je danas dati precizan odgovor. Po Jeleni Erdeljan, istoričaru umjetnosti iz Beograda neposredni likovni predložak  kola mogao bi se naći u samoj pogrebnoj igri, ali funkcija i značaj ovog motiva nisu samo ilustrativne. Već i samo mrtvačko kolo koje se igra oko groba zapravo predstavlja jedan od vidova ritualnog okruživanja pokojnika sa ciljem da se njegova duša upokoji i zadrži u grobu, odnosno da se spriječi povampirenje.

            Bilo kako bilo, danas na stećcima možemo gledati lijepe umjetničke radove koji su vrijedna zaostavština srednjevjekovnih klesara. Ljubinjski kraj bogat je ovim prizorima. Vrlo reprezentativan i umjetnički sjajno izveden prikaz ritualnog plesa sa usamljenom figurom nalazimo u Premilovu polju.

Ples ili naricanje?

            Na čeonoj strani jednoga sanduka, ispod bordure od povijene linije sa trolistovima oivičene tordiranov vrpcom nalazi se usamljena ženska prilika, čiji je  ritmički pokret zaustavljen odličnim osjećajem za kompoziciju nepoznatog umjetnika, tako da se stiče utisak da žena pleše. Desnu ruka ove prilike smještena je na grudi dok je lijeva podignuta u visini glave. Pored toga što scena podsjeća na ples, može se kazati da sinhronizovani pokreti, stav osobe predstavljaju scenu naricanja za pokojnikom.

Zaboravljena igra

            Sa druge strane na Mišljenu na čeonoj zapadnoj strani jednog sanduka nalazimo scenu neke zaboravljene igre. Prizor omeđen sa lijeva i desna tordiranom trakom, prikazuje dvije muške i dvije ženske osobe. Muškarci su u sredini prizora, sa frigijskim kapama na glavi. Njihove ruke spojene su u visini ramena dok ženske osobe, uvećane u odnosu na muškarce, što bi značilo da se nalaze ispred centralnog motiva, drže cvijet u ruci.

            Na mišljenu se nalazi i prizor ženskog kola u kojem učestvuje osam igračica. Scena je dosta jednostavno izvedena, rekli bi čak prosto, ali primjećuju se pokreti učesnika kola dok jedna figura svojim naginjanjem remeti,ali i istovremeno oživljava ovaj pomalo statični prizor.

Žensko kolo

            U Ubosku na znamenitoj nekropoli Pod Dubom sa sjeverne bočne strane jednog sanduka, pri vrhu ukrašenog prepoznatljivim trolistom, dosta grubo isklesano je mješovito muško žensko kolo. Prilike imaju predimenzionirane ruke i možda baš to daje snagu i dramatičnost prizoru.

Mješovito kolo, Ubosko

            Za kraj priče o kamenim  kolima ostavili smo možda najreprezentativniji i najzreliji prikaz kola u cijelom području stećaka. Ovaj motiv sa Vlahovića dugo je bio skriven od naučne javnosti. Njega je prije par godina otkrio profesor Bojan Turanjanin iz Ljubinja .Na istočnoj čeonoj strani ovog spomenika, ispod izvanredno isklesane bordure od povijenih linija sa trolistom nalazi se nezaboravna scena kola, sastavljenog od četiri muške prilike.

Vlahovići

             Kao i na Mišljenu u već pomenutoj sceni i ovdje igrači na glavi nose frigijske kape. Nevjerovatnom ljepotom prizora koji samo što ne oživi, zaboravljeni klesarski genije iz prošlosti i danas impresionira. Ljepotu ovog prizora iskoristio je je i pjesnik Rajko Petrov Nogo stavljajući dotičnu scenu narodne igre na naslovnicu svoje knjige“Zapiši To Rajko